Skip to main content
Single Market Scoreboard

Hrvatska

Prenošenje (Hrvatska)

Deficit prenošenja: 1,2 % (u posljednjem izvješću: 0,2 %) – veliko povećanje za jedan postotni bod i u skupini od šest država članica koje su više nego udvostručile svoj deficit tijekom godine i stoga nisu ispunile cilj od 1 %.
Prosjek EU-a = 1 %, predloženi cilj (iz Akta o jedinstvenom tržištu) = 0,5 %

Nakon izvrsnih rezultata u posljednje dvije godine Hrvatska se gotovo vratila na rezultat iz prosinca 2017. (1,3 %) uz povećanje od 500 % u odnosu na prošlogodišnji deficit. Osim toga, prenijela je 10 od 17 direktiva povezanih s jedinstvenim tržištem (59 %) koje su trebale biti prenesene u roku od šest mjeseci prije krajnjeg datuma za izračun (1. lipnja – 30. studenoga 2020.). Usto, prenošenje dviju direktiva kasni više od dvije godine (vidjeti u nastavku). To pokazuje da Hrvatska možda ima poteškoća u praćenju pravodobnog prenošenja direktiva. Prenošenje je kontinuiran postupak i svako popuštanje može dovesti do brzog povećanja deficita.

Direktive s čijim se prenošenjem kasni: 12 (u posljednjem izvješću: dvije), uključujući pet o okolišu. Prenošenje dviju direktiva kasni više od dvije godine: (1) Direktive (EU) 2015/1513 o izmjeni Direktive 98/70/EZ o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i Direktive 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te (2) Direktive 2013/59/EURATOM o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju.

Prosječno kašnjenje: 10,6 mjeseci (u posljednjem izvješću: 1,9 mjeseci) – veliko povećanje od 8,7 mjeseci i najveće godišnje povećanje.
Prosjek EU-a = 7,4 mjeseci

Hrvatska je država članica s najmanjim zakašnjenjem u prenošenju direktiva prošle godine, a sada je treća s najvećim zakašnjenjem. Kasni s prenošenjem još dviju direktiva (dvije godine ili više), a tri od deset neprenesenih direktiva trebala je prenijeti prije više od šest mjeseci.

Deficit sukladnosti: 1,8 % (u posljednjem izvješću: 1,9 %) – blago smanjenje za 0,1 postotni bod, ali u skupini od pet država članica s najvećim deficitom sukladnosti.
Prosjek EU-a = 1,4 %, predloženi cilj (iz Akta o jedinstvenom tržištu) = 0,5 %

Pokreće se sve manje novih postupaka zbog povrede zbog nepravilnog prenošenja direktiva o jedinstvenom tržištu. Međutim, broj takvih predmeta koji su u tijeku i dalje je visok. S obzirom na to da se pretpostavlja da je 18 direktiva nepravilno preneseno, Hrvatska se nalazi u skupini od osam država članica s kombinacijom visokog deficita u prenošenju i visokog postotka nepravilno prenesenih direktiva.

Kretanje deficita prenošenja

 

Kretanje deficita sukladnosti

 

Postupci zbog povrede (Hrvatska)

Neriješeni predmeti povezani s jedinstvenim tržištem: 26(devet novih predmeta, uključujući četiri u vezi s prometom, i devet zaključenih predmeta, uključujući tri u području okoliša; u posljednjem izvješću: 26 predmeta u postupku) – stabilan rezultat.
Prosjek EU-a = 31 predmet

Razumljivo je da se broj hrvatskih predmeta stalno povećavao od pristupanja Hrvatske 2014. Međutim, taj je broj i dalje ispod prosjeka EU-a.

Prošle je godine pokrenuto 198 novih predmeta, koji 1. prosinca 2020. još uvijek nisu bili riješeni (ne uključujući one koji se odnose na kašnjenje u prenošenju). S devet takvih predmeta pokrenutih u roku od godine dana Hrvatska je iznad prosjeka EU-a, koji iznosi sedam novih predmeta. S druge strane, od prosinca 2019. riješeno je devet hrvatskih predmeta. To je gotovo dvostruko više od prosjeka EU-a, koji iznosi pet riješenih predmeta.

Problematični sektori: okoliš (sedam predmeta), uključujući tri predmeta o onečišćenju zraka, promet i energetika (po šest predmeta) = 73 % svih neriješenih predmeta.

Prosječno trajanje predmeta: 23,5 mjeseci za 25 predmeta povezanih s jedinstvenim tržištem koji još nisu upućeni Sudu (u posljednjem izvješću: 17,9 mjeseci) – osjetno povećanje za 5,6 mjeseci.
Prosjek EU-a = 37,3 mjeseci

Hrvatska je danas država članica s trećim najkraćim trajanjem postupaka (u prosincu 2019. bila je na drugom mjestu). Samo su tri od 25 hrvatskih predmeta starija od pet godina (o zračnom prijevozu, neizravnim porezima te energetskim tržištima i mrežama). Njih devet započeto je nedavno (prije manje od jedne godine).

Poštovanje odluka Suda: nema predmeta povezanog s jedinstvenim tržištem u toj fazi postupka (u posljednjem izvješću: isto).
Prosjek EU-a = 31,7 mjeseci

Razvoj predmeta zbog povrede prava

 

Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (Hrvatska)

Rezultati – Hrvatska ima umjereno dobre rezultate.

  • Za 3 od 5 pokazatelja rezultati su ispod prosjeka EGP-a.
  • Zadovoljstvo partnera znatno se povećalo za oba pokazatelja iz ankete.
  • Broj zahtjeva prihvaćenih u roku povećao se, dok se brzina odgovaranja na zahtjeve smanjila.
Zahtjevi prihvaćeni u roku od jednog tjedna (%)
 
Zahtjevi na koje je odgovoreno do roka dogovorenog u IMI-ju (%)
 
Zadovoljstvo pravodobnošću odgovora – prema ocjenama partnera (%)
 
Zadovoljstvo uloženim naporima – prema ocjenama partnera (%)
 
Brzina odgovaranja na zahtjeve (u danima)
 

EURES (Hrvatska)

Nacionalni pružatelj usluga:HZZ (Hrvatski zavod za zapošljavanje)

Usklađenost: potpuno usklađeno

Rezultati: mogli bi se poboljšati prijenosom objava slobodnih radnih mjesta i životopisa na portal EURES

Your Europe (Hrvatska)

EU je uspostavio jedinstveni digitalni pristupnik za pristup informacijama i postupcima te uslugama podrške i rješavanja problema.

Jedinstveni digitalni pristupnik uspostavljen je Uredbom 2018/1724 od 2. listopada 2018. Člankom 29. te uredbe uspostavlja se koordinacijska skupina za rad na pristupniku. Sastajat će se dvaput godišnje u različitim konfiguracijama, od kojih će se jedna baviti informacijama. Druge će se dvije konfiguracije baviti IKT-om te e-postupcima i uslugama podrške.

Skupina za informacije nastavlja rad bivšeg uredničkog odbora portala Your Europe. Time se osigurava rad koordinacijske skupine za rad na pristupniku.

2020. – godina tranzicije

Uredba o jedinstvenom digitalnom pristupniku stupila je na snagu 2020. Sve države članice znatno su se potrudile kako bi ispunile zahtjeve Uredbe i stavile poveznice na nacionalne stranice koje se odnose na područja obuhvaćena Prilogom I. Uredbi na portal Your Europe. Tijekom 2021. pristup tim internetskim stranicama postupno je omogućen s portala Your Europe.

Budući da je 2020. bila godina tranzicije, u ovogodišnjem izdanju Pregleda stanja jedinstvenog tržišta nije provedena evaluacija različitih zemalja. Tijekom 2021. Komisija i nacionalni koordinatori utvrdit će relevantne pokazatelje koji će se upotrebljavati u budućim pregledima.

SOLVIT (Hrvatska)

  • broj predmetanizak
  • podneseni predmeti – 41 (22 u 2019.)
    zaprimljeni predmeti – 24 (29 u 2019.)
  • predmeti koji nisu prihvaćeni – 34 (26 u 2019.)

  • stopa rješavanja – 100 %(100 % u 2019.)
  • vrijeme obrade (nacionalni centar)
    odgovor u roku od sedam dana: 96 % (92 % u 2019.) – dobro
    predmeti pripremljeni u roku od 30 dana: 100 % (91 % u 2019.) – dobro
    rješenja prihvaćena u roku od 7 dana: 96 % (94 % u 2019.) – dobro
  • predmeti koji nisu prihvaćeni u roku od 30 dana: 74 % (77 % u 2019.) – loše

  • vrijeme obrade (nadležni centar)
    predmeti prihvaćeni u roku od 7 dana:  95 % (100 % u 2019.) – dobro
    predmeti zaključeni u roku od 10 tjedana:  82 % (89 % u 2019.) – dobro
  • osoblje
    potrebno je poboljšati

Technical Regulations Information System (Croatia)

 

Javna nabava (Hrvatska)

Općenito, rezultati Hrvatske 2020. bili su prosječni. Za više informacija i primijenjenu metodologiju vidjeti odjeljak Uspješnost javne nabave.

Poštanske usluge (Hrvatska)

Radi lakše analize države članice EU-a podijeljene su u tri skupine:

  • zapadne – Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Švedska
  • južne – Cipar, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Španjolska
  • istočne – Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija.

Vrijeme prijenosa D+1: kvaliteta usluge 2019. iznosila je 85,2 %.

Referentni podaci nekih država za prethodno razdoblje mogu se neznatno razlikovati od onih u posljednjem pregledu stanja. To je stoga što su te zemlje ažurirale svoje podatke nakon objave.

Trgovina robom i uslugama (Hrvatska)

Kad je riječ o uključivanju na jedinstveno tržište robe i usluga, hrvatski su rezultati iznad prosjeka EU-a. U 2019. oba su se pokazatelja povećala.

  RobaUsluge
Trgovinska integracija unutar EU-a% BDP-a 2019.25,612,2
 Razlika 2018. – 2019.2,53,1
Uvoz unutar EU-a% BDP-a 2019.35,04,5
 Razlika 2018. – 2019.4,20,4

Izravna strana ulaganja (Hrvatska)

Izravna strana ulaganja Hrvatske u druge zemlje EU-a smanjila su se 2019., iako su i dalje bila pozitivna. Ulaganja drugih zemalja EU-a znatno su porasla. Vrijednost izravnih stranih ulaganja povećala se, no iako je ulazna vrijednost bila pozitivna, izlazna vrijednost bila je negativna.

 Tokovi izravnih stranih ulaganja unutar EU-aRazine izravnih stranih ulaganja unutar EU-a
 UlaznoIzlaznoUlaznoIzlazno
Godišnja promjena u razdoblju 2018. – 2019.0,52-0,750,090,01

Izravna strana ulaganja Hrvatske u zemlje koje nisu članice EU-a znatno su se povećala 2019. Ulaganja zemalja koje nisu članice EU-a u Hrvatsku smanjila su se.  Došlo je do blagog smanjenja vrijednosti izravnih stranih ulaganja zemalja koje nisu članice EU-a u Hrvatskoj i blagog povećanja vrijednosti izravnih stranih ulaganja Hrvatske u zemljama koje nisu članice EU-a.

 Tokovi izravnih stranih ulaganja izvan EU-aRazine izravnih stranih ulaganja izvan EU-a
 UlaznoIzlaznoUlaznoIzlazno
Godišnja promjena u razdoblju 2018. – 2019.-0,180,58-0,020,03
Back to top